Vaskrsenje Gospoda Isusa Hrista, poznatije kao Uskrs ili Vaskrs, predstavlja najveći i najznačajniji praznik u Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi i celokupnom hrišćanstvu. Ovaj praznik slavi vaskrsenje Isusa Hrista iz mrtvih trećeg dana nakon Njegove raspeća i smrti na krstu, što je događaj koji predstavlja temelj hrišćanske vere. Vaskrs simbolizuje pobedu života nad smrću, svetlosti nad tamom i dobra nad zlom, nudeći vernicima nadu u večni život i spasenje.
Datum proslave Vaskrsa varira iz godine u godinu jer se određuje prema lunarnom kalendaru, na osnovu prvog punog meseca nakon prolećne ravnodnevice, i uvek pada u nedelju. Srpska Pravoslavna Crkva, kao i većina pravoslavnih crkava, sledi julijanski kalendar za određivanje datuma Vaskrsa, što često rezultira razlikom u datumu proslave u odnosu na gregorijanski kalendar koji koriste zapadne hrišćanske denominacije.
Vaskrs je kruna Velikog posta, perioda pokajanja, molitve i posta koji traje sedam nedelja, pripremajući vernike da dostojno dočekaju dan Hristovog vaskrsenja. Velika nedelja, ili Strasna nedelja, koja prethodi Vaskrsu, obeležava poslednje dane Isusovog zemaljskog života, Njegovo stradanje, smrt i sahranu, kroz niz bogosluženja i obreda koji kulminiraju Vaskrsenjem.
Proslava Vaskrsa u Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi obuhvata brojne tradicije i običaje. U ponoć između Velike subote i Vaskrsenja, vernici se okupljaju na svečanoj Vaskršnjoj liturgiji, tokom koje se objavljuje radostan vest o Hristovom vaskrsenju. Tradicionalni pozdrav "Hristos vaskrse!" i odgovor "Vaistinu vaskrse!" odjekuju među vernicima, simbolizujući radost i zajedništvo u veri.
Običaji vezani za Vaskrs uključuju i farbanje jaja, posebno crvene boje koja simbolizuje Hristovu krv i pobedu života nad smrću. Vaskrsni ručak je prilika za okupljanje porodice i prijatelja, gde se pored farbanih jaja služe i drugi tradicionalni specijaliteti.
Vaskrs je, dakle, praznik koji ujedinjuje vernike u proslavi centralnog događaja hrišćanske vere, donoseći poruku nade, ljubavi i večnog života.
Datum proslave Vaskrsa varira iz godine u godinu jer se određuje prema lunarnom kalendaru, na osnovu prvog punog meseca nakon prolećne ravnodnevice, i uvek pada u nedelju. Srpska Pravoslavna Crkva, kao i većina pravoslavnih crkava, sledi julijanski kalendar za određivanje datuma Vaskrsa, što često rezultira razlikom u datumu proslave u odnosu na gregorijanski kalendar koji koriste zapadne hrišćanske denominacije.
Vaskrs je kruna Velikog posta, perioda pokajanja, molitve i posta koji traje sedam nedelja, pripremajući vernike da dostojno dočekaju dan Hristovog vaskrsenja. Velika nedelja, ili Strasna nedelja, koja prethodi Vaskrsu, obeležava poslednje dane Isusovog zemaljskog života, Njegovo stradanje, smrt i sahranu, kroz niz bogosluženja i obreda koji kulminiraju Vaskrsenjem.
Proslava Vaskrsa u Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi obuhvata brojne tradicije i običaje. U ponoć između Velike subote i Vaskrsenja, vernici se okupljaju na svečanoj Vaskršnjoj liturgiji, tokom koje se objavljuje radostan vest o Hristovom vaskrsenju. Tradicionalni pozdrav "Hristos vaskrse!" i odgovor "Vaistinu vaskrse!" odjekuju među vernicima, simbolizujući radost i zajedništvo u veri.
Običaji vezani za Vaskrs uključuju i farbanje jaja, posebno crvene boje koja simbolizuje Hristovu krv i pobedu života nad smrću. Vaskrsni ručak je prilika za okupljanje porodice i prijatelja, gde se pored farbanih jaja služe i drugi tradicionalni specijaliteti.
Vaskrs je, dakle, praznik koji ujedinjuje vernike u proslavi centralnog događaja hrišćanske vere, donoseći poruku nade, ljubavi i večnog života.